EU nam vezu s južnom Dalmacijom Pelješkim mostom plaća 357 mil. eura

Subota, 18.11.2017. | Gradilište
Kapitalni projekt koji će na najbolji i optimalni način zbližiti razdvojeni teritorij Hrvatske, nominiran je i za Gospodarski događaj godine.
Službeno se projekt zove Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom i njime se poboljšava svakodnevni život građana/ Grgo Jelavić/PIXSELL

Europska komisija (EK) je 7. lipnja ove godine Hrvatskoj dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkog mosta, odnosno za projekt Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom.

Hrvatska je tako dobila iz EU fondova 85 posto od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova za taj svoj krucijalni infrastrukturni projekt. U EK su objasnili da će se Pelješkim mostom više nego upola skratiti putovanje od Dubrovnika do Splita i time će se znatno poboljšati svakodnevni život građana Hrvatske. U Bruxellesu zaključili da će neometana povezanost znatno će koristiti turizmu i trgovini te osnažiti teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i ostatka zemlje.

"Ova Komisija doslovno gradi mostove. Ovaj je projekt primjer naše predanosti uklanjanju prepreka, spajanju državnih područja i zbližavanju ljudi. Znam koliko i građani Hrvatske čekaju taj most i drago mi je što će EU putem svojih fondova sudjelovati u novom poglavlju povijesti te zemlje", kazala je povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu prilikom potpisivanja odluke o sufinanciranju gradnje Pelješkog mosta.S tim potpisom je završio dugotrajan i nimalo lak hrvatski put dobivanja EU novca za Pelješki most, a koji je trajao četiri i pol godine. Cijela procedura je krenula u veljači 2013. godine kad se tadašnja Vlada Zorana Milanovića, nakon što je prvo odustala od gradnje Pelješkog mosta koja je bila ugovorena za prethodne HDZ-ove Vlade, ipak ostavila otvorenu opciju gradnje tog mosta i to samo ako za to dobijemo novac iz EU fondova.

A preduvjet za to je bio da se Komisiji dokaže da je most najbolja opcija za povezivanje Hrvatske. Stoga je s francuskim konzultantima ugovorena izrada predstudije povezivanja teritorija RH i mogućnost financiranja prometnog rješenja iz fondova EU. Ta predstudija bila je gotova u studenom 2013., a njezin je zaključak bio da je među svim opcijama povezivanja Hrvatske - cestovni koridor, tuneli pod morem ili ispod Neuma, obilaznica, trajekt - most najbolja opcija. Nakon toga bilo je potrebno izraditi i studiju izvedivosti povezivanja razdvojenog teritorija Hrvatske koja je opet morala dokazati da je most najbolje rješenje za to. I ta studija, čija je izrada ugovorena u prosincu 2014., a bila je gotova u srpnju sljedeće godine, dala je prednost mostu.

Zaključak te studije bio je da je most na temelju više kriterija, uključujući sigurnost, učinak na promet i na okoliš te na temelju analize troškova i koristi najbolja u usporedbi s ostalim opcijama. Nakon toga su u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova i Hrvatskim cestama krenuli u ispunjavanje aplikacije za prijavu Pelješkog mosta za sufinanciranje iz EU fondova. I prije slanja u EK, aplikacija je morala proći provjeru JASPERS-a - zajedničke pomoći za potporu projektima u europskim regijama. JASPERS je aplikaciju primio u srpnju prošle godine, a u prosincu je stigla njegova potvrda da je projekt spreman. Zatim je slijedio sljedeći korak - slanje prijave Neovisnoj kontroli kvalitete koja je morala dati konačni sud je li projekt prihvatljiv za sufinanciranje.

U ožujku ove godine napokon je stiglo i to ključno pozitivno mišljenje u kojem se preporučuje sufinanciranje u iznosu od 85 posto. Odluka EK o sufinanciranju gradnje Pelješkog mosta nakon toga je bila samo formalna. Iako je na tu odluku uz povjerenicu Creţu stavila svoj potpis i ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, ipak najveće zasluge za taj uspjeh trebaju ići bivšem ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončići koji je cijeli proces započeo, kao i sadašnjem ministru mora, prometa i infrastrukture Olegu Butkoviću koji je taj proces uspješno i završio. Naravno, velike zasluge idu i ekipi iz Hrvatskih cesta. Ovih dana se, pak, očekuje odluka o izvođaču radova na Pelješkom mostu, čija bi gradnja mogla napokon započeti početkom sljedeće godine.


IZVOR: poslovni.hr
POSJETA: 311