Betonska utopija: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. - 1980.

Nedjelja, 15.07.2018. | Zanimljivosti
Izložba se otvara u newyorškom Muzeju suvremene umjetnosti MoMA, a predstavlja arhitekturu bivše Jugoslavije.
Impresivni spomenici, ambiciozni masterplanovi i nerealizirane vizije arhitekata diljem socijalističke bivše Jugoslavije predmet su izložbe u Muzeju suvremene umjetnosti u New Yorku. Izložba istražuje upotrebu gradnje i urbanog planiranja u stvaranju nacionalnog identiteta zemlje tijekom svog 45-godišnjeg postojanja. Prostire se na trećem katu muzeja, a više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih isječaka predstavljaju evoluciju jugoslavenskog graditeljskog okruženja, postavljenog kako politički tako i ideološki unutar sfera i Sovjetskog Saveza i zapada.

"Izložba istražuje sposobnost arhitekture da stvori zajednički građanski prostor i zajedničku povijest u vrlo različitom, multietničkom društvu", kaže se u prioćenju MoMA-e.



Izložba Betonska utopija: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. - 1980. usredotočena je na razdoblje jugoslavenskog gospodarskog rasta do 1980-ih godina. Poslijeratna Jugoslavija bila je poprilično razrušena pa se zahtijevalo zajedništvo pri obnovi, u simbiozi s velikim građevinskim projektima namijenjenih poticanju i promicanju jedinstva, ideala i duha nove nacije.



Izložbu je organizirao Martino Stierli, glavni kustos Odjela za arhitekturu i dizajn njujorškog Muzeja moderne umjetnosti. Uz Martina Stierlija, izložbu potpisuju i Vladimir Kulić, profesor arhitekture na Sveučilištu u Floridi, koji je studirao u Beogradu, te Anna Kats iz MoMA-e. Uz Stierlija i Kulića, treći glavni tekst u katalogu potpisuje teoretičar arhitekture iz Hrvatske Maroje Mrduljaš. Stierli piše na temu "geopolitičke situacije", Kulić na temu "bratstva i jedinstva", a Mrduljaš o "samoupravljanju".



Među projektima na izložbi su: opusi četvorice arhitekata koji su svojim javnim djelovanjem utjecali na čitavo društvo; Vjenceslav Richter, čiju smo retrospektivu nedavno imali prilike vidjeti u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, potom Bogdan Bogdanović, široj publici možda i najpoznatiji po spomeniku Kameni cvijet u Jasenovcu, pa Le Corbusierov suradnik Juraj Neidhardt te slovenski arhitekt Edvard Ravnikar, koji je oblikovao glavni trg Ljubljane. Zatim još što treba istaknuti Poljudski stadion, hotelski kompleks Haludovo na Krku Borisa Magaša, Bijelu džamiju u Visokom Zlatka Ugljena, hotel Maestral u Brelima čiji su autori Ante Rožić, Matija Salaj i Julije de Luce, hotel Plat čiji je autor Petar Kušan, Richterova Saponia Osijek, paviljon u Bruxellesu iz 1958. godine istog autora, nekoliko dječjih vrtića koje potpisuju Ivan Crnković i Boris Magaš, urbanizam Novog Zagreba i Novog Beograda, poslijeratna obnova Zadra, rekonstrukcija Skoplja nakon potresa ...




Izložba Betonska utopija: Arhitektura u Jugoslaviji 1948. - 1980. za javnost se otvara danas 15. srpnja 2018., a moći će se pogledati sve do 13. siječnja 2019.




IZVOR: tekst i foto: dezeen.com
POSJETA: 318

Povezane vijesti