Analiza tržišta nekretnina u Hrvatskoj na stručnom skupu u Novinarskom domu

Ponedjeljak, 17.09.2018. | Zanimljivosti
Najskuplja medijalna cijena stana i apartmana je u Dubrovniku, u kojem je prelazila 15.000 kuna po četvornom metru. S druge strane, cijena od 5.000 i manje kuna po kvadratu uobičajena je u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj kao i u ruralnim predjeli
Ukupna vrijednost transakcija na hrvatskom tržištu nekretnina prošle je godine iznosila 27,8 milijardi kuna, ili 7,7 posto bruto domaćeg proizvoda. Radi se o znatnom rastu u odnosu na 2012. godinu, kada je ukupna vrijednost transakcija nekretninama u Hrvatskoj iznosila 22,4 milijarde kuna, istaknuto je na stručnom skupu "Tržište nekretnina Republike Hrvatske", koji su danas organizirali zagrebački Ekonomski institut i Ministarstvo graditeljstva.

Analiza koju su izradili stručnjaci Ekonomskog instituta pokazuje blagi oporavak hrvatskog tržišta nekretnina, ali i velike razlike koje postoje u cijenama nekretnina diljem Hrvatske, pa čak i unutar istoga grada. Tako su, primjerice, nekretnine na Jadranu u pravilu skuplje od onih na kontinentu, dok su nekretnine u središtu Zagreba skuplje od onih u drugim dijelovima grada, javlja novac.hr



Na hrvatskom je tržištu nekretnina od 2012. do 2017. godine ostvareno ukupno 536.811 transakcija, pri čemu se najveći dio, 220.459, odnosi na transakcije poljoprivrednim zemljištem. Nakon poljoprivrednog zemljišta dolaze stanovi i apartmani, s ukupno 103.193 transakcije, a potom građevinsko zemljište s ukupno 74.378 transakcija. Naravno, s obzirom na cijene, udio stanova u ukupnoj vrijednosti transakcija znatno je veći od udjela u ukupnom broju transakcija i doseže 35,4 posto vrijednosti, pokazuje studija.



Najskuplja medijalna cijena stana i apartmana je, istaknuto je na predstavljanju u Novinarskom domu, u Dubrovniku, u kojem je prelazila 15.000 kuna po četvornom metru. S druge strane, cijena od 5.000 i manje kuna po kvadratu stana uobičajena je u ruralnim predjelima zemlje, kao i u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj. U tim je krajevima bilo i razmjerno malo nekretninskih transakcija.

I po cijenama obiteljskih kuća vrh drže predjeli uz obalu. Tako je medijalna cijena kvadrata obiteljskih kuća viša od 10.000 kuna po kvadratu zabilježena u Vrsaru, Taru-Vabrigi, Rovinju, Dubrovniku i Konavlima. S druge strane, cijene obiteljskih kuća od 2.500 i manje kuna po kvadratu dominiraju u ruralnim krajevima zemlje, središnjoj i istočnoj Hrvatskoj.

"Za jedan kvadrat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Požeško-slavonskoj se moglo kupiti čak 17,6 četvornih metara kuće", ocijenila je Marina Tkalec, jedna od autorica studije.

I cijene poslovnih prostora na Jadranu daleko su veće od onih na kontinentu. Studija, primjerice, otkriva da su najviše medijalne cijene prodanih poslovnih prostora od 12.000 i više kuna po kvadratu zabilježene u četiri jadranska grada ili općine - Rovinju, Medulinu, Opatiji i Dubrovniku. Nešto niža cijena poslovnih prostora, između 8.000 i 12.000 kuna po četvornom metru, zabilježena je u još 16 jadranskih jedinica lokalne samouprave, a na kontinentu u Velikoj Gorici. Veći gradovi, uključujući tu i Zagreb, imaju nešto niže cijene poslovnih prostora: kreću se, tvrde autori studije, u rasponu od 4.000 do 8.000 kuna po četvornom metru. Slavonski gradovi i općine, s izuzetkom Osijeka, imaju još niže cijene poslovnih prostora - od 2.000 do 4.000 kuna po kvadratu.

Visoke cijene nekretnina na Jadranu razlog su što su nekretnine na tom području znatno manje priuštive prosječnom građaninu, nego na kontinentu. Na to ukazuje indeks priuštivosti nekretnina za 2016. godinu, koji se dobiva usporedbom medijalne cijene stana ili apartmana po kvadratu i prosječnog godišnjeg prijavljenog neto dohotka po zaposlenom.

Tako je, primjerice, za kvadrat stana u Podgori potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, dok je za kvadrat stana u Baškoj Vodi, Bolu, Dubrovniku, Hvaru, Opatiji, Primoštenu, Sukošanu, Tisnom, Rogoznici ili Vrsima potrebno izdvojiti u prosjeku 20 do 30 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka.

Podgora


Među prvih 81 jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivosti stana nema ni jednog grada ili općine s kontinenta, pa tako ni Zagreba. Metropola, naime, zauzima tek 82. mjesto. To se dijelom može objasniti i višom razinom plaća u Zagrebu od ostatka zemlje, koje prosječnom građaninu ipak omogućuju da lakše riješi svoje stambeno pitanje od građana na obali. Ovdje valja naglasiti da je indeks priuštivosti izračunat za 143 jedinice lokalne samouprave.

"Takva situacija sugerira da je u primorskim jedinicama lokalne samouprave rješavanje stambenog pitanja vrlo otežano, što može rezultirati dugoročnim smanjenjem ponude radne snage potrebne za kvalitetno bavljenje turističkom djelatnošću u tim samoupravama", poručuje se u studiji.

Unatoč trendovima prikazanim u publikaciji, Tkalec ne strahuje da Hrvatskoj prijeti puknuće nekretninskog balona. Glavni razlog za to je masovno iseljavanje, kazala nam je.

Publikacija koja je danas predstavljena jedinstvena je po tome što po prvi puta u modernoj hrvatskoj povijesti javnosti stavlja na raspolaganje temeljne podatke o tržištu nekretnina u Hrvatskoj. Ipak, Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja, kaže da analiza neće biti podloga za uvođenje poreza na nekretnine.

"Ova analiza je rađena kako bismo doznali stvarno stanje, no ne može se koristiti za uvođenje poreza na nekretnine. U ovom mandatu tog poreza sigurno neće biti. Nismo još spremni za to", poručio je Štromar odgovarajući na pitanje novinara.


IZVOR: novac.jutarnji.hr, foto Ekonomski institut Zagreb i arhiva
POSJETA: 339

Povezane vijesti