Međunarodni energetski forum u Splitu

Petak, 27.09.2019. | Vijesti
Obnovljivi izvori energije: "Hrvatska ne treba zanemariti svoj potencijal u nafti i plinu"


Treći po redu Međunarodni energetski forum koji se održava u Splitu, u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije čiji je osnivač Anđelko Milardović, okupio je stotinjak sudionika. U sklopu Foruma održane su tri panel rasprave: Globalni energetski trendovi i predviđanja, Inicijativa tri mora i europski energetski trendovi te Europa i Hrvatska: pogled na solarnu energiju javlja novac.jutarnji.hr.

Sudionici su naglasili kako sve projekcije globalne potražnje za energijom ukazuju da će ona rasti do 2040. ili 2050., osobito u zemljama u razvoju. U energetskoj promjeni fosilna će goriva i dalje biti jeftinija od obnovljivih izvora energije te će se održavati njihov visok udio u potrošnji.

Ipak, do 2040. očekuje se kako će niskougljični izvori porasti do 60 posto od novo instaliranih sustava s porastom udjela solarne energije do 64 posto od novoinstaliranih kapaciteta od 8,6 TW u idućih 25 godina. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, uz hidroenergiju, i dalje će rasti, dostižući i prelazeći 10 posto u globalnoj strukturi potrošnje energije

Obnovljivi izvori energije bilježe najveći rast, potražnja za prirodnim plinom kao izvorom energije će se povećavati i bit će veća od potražnje za ugljenom, no emisije ugljika i dalje nastavljaju rasti. Strategija Europske unije je da postane vodeća u svijetu u korištenju obnovljive energije i u borbi protiv globalnog zatopljenja, uz niz politika i rasprava usmjerenih ka postizanju tog cilja do 2030. i 2050. godine. U uvodnom obraćanju Anđelko Milardović je istaknuo kako je cilj ovog Foruma da postane globalni forum.

„Iduće godine održat će se četvrti Međunarodni energetski forum čiji radni naslov će biti Energija Mediterana 20:20. S obzirom na to da istočni Mediteran obiluje ogromnim izvorima energije, taj dio ima veliki prostor kako bi razvio proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Prigoda je to i za kućanstva te male pogone koji mogu imati značajan prihod od proizvodnje energije iz obnovljivih u prvom redu energije sunca“, istaknuo je Milardović.

Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istaknuo je da je najvažniji dokument koji je trenutačno u procesu usvajanja, nova Energetska strategija RH do 2030. godine s pogledom na 2040. godinu.

„Siguran sam da ćemo doživjeti snažan rast i razvoj upravo u segmentu obnovljivih izvora energije. Osim energije sunca i vjetra trebamo podržati razvoj i ostalih obnovljivih izvora energije. Posebno ističemo bioenergiju i geotermalne izvore energije jer smo prepoznali i njihov potencijal, a važni su jer mogu povezati energetski sektor s gospodarstvom, a pogotovo poljoprivredom. Drugi dokument koji ćemo dovršiti do kraja ove godine je naš Integrirani energetski i klimatski plan. Takve planove rade sve članice EU. Naglasak je stavljen na prilagođavanje energetike klimatskim promjenama. Energetika mora postati zelena, a tranzicija prema čistoj energiji postat će veliki izazov i za gospodarstvo i za cjelokupno društvo. To je shvatila Europska komisija koja od svih država traži suradnju sa znanosti kako bi savladali ove izazove“, istaknuo je Milatić.

Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore, istaknuo je kako je ovaj Forum dodatan korak prema društvu utemeljenom na niskougljičnom i energetski neovisnom gospodarstvu.

„Hrvatske je ispunila te ciljeve, ali moramo još puno napraviti u smislu infrastrukture. Nova energetska strategija je utemeljena na obnovljivim i održivim izvorima energije. Prijelaz na niskougljično gospodarstvo nije jednostavan i zahtjeva dosta kapitala i uključivanje financijskih institucija“, istaknuo je Josip Zaher.

Hrvoje Glavaš, direktor strateškog razvoja i procjena u INA-i , kazao je da nije upitno da će se u budućnosti ići u smjeru razvijanja obnovljivih izvora energije, ali je dodao da Hrvatska kao relativno malo gospodarstvo nije uopće zagađivač u globalnim okvirima.

„Ne smijemo zanemariti potencijal koji imamo u proizvodnji plina i nafte, jer su to energenti kojih mi imamo dovoljno. Ta dva energenta mogu svakako biti vrlo značajni u očuvanju energetske sigurnosti Hrvatske“, istaknuo je Glavaš.

Hrvatska u ljetnim mjesecima uvozi 50 posto potrebne energije, a prema procijeni sudionika ovog Foruma, do 2030. godine mogla bi razviti preko 3.000 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih primarnih izvora, ali ulagači prigovaraju nedostatku pravnih i ekonomskih poticaja za takav razvitak. Vlada priprema novu energetsku strategiju koja bi, dovršena u 2019. godini, trebala osigurati smanjenje uvoza energije. Očekivanja su da bi ta strategija sadržavala ohrabrujuću i realnu potporu razvitku solarne energije.


IZVOR: novac.jutarnji.hr/privredni.hr; foto ilustracija: Pixabay
POSJETA: 26