Samoobnavljajući beton

U prošlosti jedini način popravljanja raspucalog betona bio je zakrpom, učvršćenjem ili skidanjem betona te ponovnim betoniranjem, dok danas postoje vrste betona koje se samoobnavljaju uz pomoć kapsula natrijevog silikata, bakterija i polimera.

Beton je najčešće korišten građevni materijal u svijetu. Zapravo beton je druga najviše korištena supstanca na Zemlji nakon vode. Samo razmislimo o svim betonskim kućama, zgradama, crkvama, mostovima koji se grade svake godine. Beton je jeftin i široko prilagodljiv materijal, ali je također osjetljiv na pucanje i oštećenje pod naprezanjima kao što su ekstremna hladnoća i toplina.

U prošlosti jedini način popravljanja raspucalog betona bio je zakrpom, učvršćenjem ili skidanjem betona te ponovnim betoniranjem. Ali ne više. 2010. godine diplomirani student i profesor na Sveučilištu Rhode Island Michelle Pelletier stvorio je novu vrstu "pametnog" betona koji ispuni vlastite pukotine.

Betonska mješavina je ugrađena sa sitnim kapsulama natrijevog silikata. Kada se stvori pukotina, kapsule raskidaju i oslobađaju gelom sličnu ispunjujuću tvar koja se stvrdnjava i popunjava prazninu.

Postoje i druge metode popravka betona. Istraživači su već koristili bakterije, ugrađene staklene kapilare, ili polimerne mikrokapsule kako bi se postigli slični rezultati.

Produženje vijeka trajanja betona može imati korisne učinke za okoliš.

Proizvodnja betona u svijetu trenutno iznosi 5 posto globalnih emisija ugljičnog dioksida.

Pametni beton ne samo da bi naše građevine učinio sigurnima nego bi i smanjio stakleničke plinove.