Održana konferencija "Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazima"

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana krajobraza Vijeća Europe, u subotu 20. listopada 2018. godine, na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom Integralni pristup zaštiti, planiranju i upravljanju krajobrazima.

Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar uz prisustvo državne tajnice Dunje Magaš te je tom prigodom istaknuo : "Planiranje i upravljanje krajobrazom je jako bitno za našu državu. Mi imamo prekrasnu državu i kvalitetnim planiranjem i upravljanjem omogućavamo da ta država bude još ljepša i da ostavimo sve ono što je lijepo našim budućim naraštajima", rekao je Štromar, dodavši kako moramo brinuti o krajobrazu.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj mr.sc Irena Matković u uvodnom izlaganju odsvnula se na temu konferencije, dok su predsjednica Konvencije o europskim krajobrazima Sanja Lješković Mitrović, zamjenica ministra održivog razvoja i turizma Crne gore te Maguelonne Déjeant-Pons, izvršna tajnica Konvencije dale svoj osvrt na osnovne postavke konvencije i njenu provedbu.



Potpredsjednik Vlade, ministar Štromar Izrazio je zadovoljstvo što otvara konferenciju kojom se po drugi puta obilježava Međunarodni dan krajobraza Vijeća Europe, koja se održava u zajedničkoj organizaciji ministarstva na čijem je čelu, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj te Vijeća Europe - Tajništva konvencije o europskim krajobrazima, upravo u godini u kojoj Hrvatska predsjeda Vijećem Europe.

Stoga je i u ime Vlade pozdravio predsjednicu Konvencije Sanju Lješković Mitrović i izvršnu tajnicu Konvencije Maguelonne Dejeant-Pons kojima je zahvalio što su dale doprinos i međunarodni predznak konferenciji. Zahvalio je i drugim kolegama na uvodnim izlaganjima, kao i svim inozemnim i hrvatskim predavačima koji će u nastavku Dana prenijeti dio svoga znanja i iskustva.

"Osvrnemo li se oko sebe, jasno je da živimo u prelijepoj zemlji, koja obiluje iznimnim prirodnim ljepotama i vrijednim graditeljskim nasljeđem. Sve ovo čini naš doživljaj krajobraza", istaknuo je Štromar, dodavši da se "Hrvatska mora razvijati, u skladu s potrebama gospodarstva, ali i sa svime onime što se od nas očekuje u skladu s vremenom u kojem živimo".

Podsjetio je kako krajobraz nije apstraktan pojam ili tema na koju netko polaže ekskluzivno pravo. "On predstavlja prostor koji baštinimo, osjetljiv na utjecaje i djelatnosti koje u njemu ostavljaju trag: graditeljstvo, promet, turizam, energetika, poljoprivreda i šumarstvo, rudarstvo, vodno gospodarstvo i mnoge druge. A naša je zadaća da prostor, sve naše prirodne ljepote, zaštitimo za naše buduće naraštaje", rekao je.

Ono što prostorno uređenje čini tijesnije povezanim uz krajobraz, jest činjenica da sustav prostornog uređenja planira zahvate u prostoru na cjelokupnom nacionalnom teritoriju, i na izgrađenom, i na neizgrađenom. Prostorno uređenje uspostavlja vezu između aktivnosti u prostoru i samog prostora, određuje načine, uvjete i mjere realizacije zahvata u prostoru, jer što planom nije predviđeno, ne može se niti realizirati, dodao je.

Štromar je podsjetio kako smo u posljednje vrijeme suočeni s intenzivnom emigracijom stanovništva, posebno iz ruralnih područja u urbane, a sve to utječe i na transformaciju krajobraza. To je tema koja zaokuplja javnost, ali i Vladu, kazao je.



Pri tom je istaknuo mjere koje provodi njegovo ministarstvo, Poticajna stanogradnja (POS) i subvencioniranje stambenih kredita, kojima je cilj pomoći mladima u riješavanju stambenog pitanja. Zahvaljujući tim mjerama dosad je 13.000 obitelji riješilo svoje stambeno pitanje, oni sada imaju svoje domove, rekao je.

Naglasio je kako su u mjeru subvencioniranja uveli "indeks razvijenosti", tako da daju veće subvencije mladima koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u ruralnim, odnosno manje razvijenim područjima.

Ministar Štromar poručio je kako je namjera Vlade i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja uložiti maksimalni napor kako bi Hrvatska ponovo postala zemlja poželjna za život i rad.

Podsjetio je također da je Hrvatska potpisnica Konvencije o europskim krajobrazima koju je i potvrdila Zakonom o potvrđivanju te Konvencije, donesenim 2002., koji je stupio na snagu 2004. godine.

Protokol o izmjenama i dopunama Konvencije još je jedna aktualna tema i predstavlja kontinuitet brige za krajobraz na europskoj razini, a pred Hrvatskom je odluka o pokretanju procedure njegovog potvrđivanja, u suradnji više ministarstava koja su u tu temu na neki način uključena, dodao je.

"Organizacijom ovog skupa te intenziviranjem aktivnosti koje se odnose na krajobraz u okvirima prostornog uređenja državne razine, Ministarstvo će i u buduće jačati brigu o krajobrazu, jačajući pri tom suradnju među svim javnopravnim tijelima čiji djelokrug rada je od utjecaja na neku od sastavnica krajobraza", rekao je Štromar.