Predstavljeni programi i kompanije koji ulaze u potragu za naftom i plinom u kontinentalnom dijelu Hrvatske

U idućih pet godina četiri naftne kompanije uložit će 80 milijuna eura u istraživanje te pronalazak nafte i plina u takozvanom Panonskom bazenu, prostoru na sjeveru Hrvatske omeđenom Savom i Dravom.

Vlada Republike Hrvatske na prošlotjednoj sjednici donijela odluke o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Informacije o samim istražnim prostorima, potencijalima, vrijednostima investicija te radnim programima predstavili su na održanoj konferenciji za medije ministar zaštite okoliša i energetike dr.sc. Tomislav Ćorić i predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Dozvolu za istraživanje i eksploataciju na istražnom prostoru Sava-07 dobila je kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. koja već istražuje na području istočne Slavonije. INA – Industrija nafte d.d. dobila je dozvole za istraživanje na dva istražna prostora i to Drava-03 te Sjeverozapadna Hrvatska-01.

Dvije nove kompanije ulaze u projekte istraživanja u Republici Hrvatskoj, a radi se o američkoj naftnoj kompaniji Aspect Holdings, LLC koja je sa svojom podružnicom Aspect Croatia dobila dozvolu za istraživanje na istražnom prostoru Sava-06, te hrvatskoj naftnoj kompaniji Crodux derivati dva d.o.o. koja će istraživati na dva istražna prostora Sava-11 i Sava-12.

„Trend pada, kojem smo svjedočili zadnjih 20-ak godina i koji u budućnosti može dovesti Hrvatsku do potpune ovisnosti o uvozu nafte i plina, nužno je što prije zaustaviti, a upravo ovi projekti i rezultati koje već imamo na poljima u istočnoj Slavoniji daju nam novi vjetar u leđa. Samo u okviru aktivnosti istraživanja ugljikovodika na kopnu predviđaju se investicije od oko 78 milijuna eura“, naglasio je ministar Ćorić.

„U tom smislu, veliki napor i ulaganja usmjerena su u daljnji razvoj i razumijevanje naših stvarnih potencijala, razrađenih biznis modela koji u konačnici potvrđuju kako je Republika Hrvatska zaista poželjan i ozbiljan partner“, zaključio je Ćorić.

Marijan Krpan pojasnio je kako se u novom valu istraživanja na kopnu planira 25 novih istražnih bušotina.

„Ukoliko tome pridodamo i istraživanja koja se već odvijaju u istočnoj Slavoniji, u idućih pet godina očekujemo 30-ak novih istražnih bušotina. Ulaskom novih investitora u projekte istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Republici Hrvatskoj, ovu važnu granu gospodarstva učinili smo vibrantnom i konkurentnom. Naftne kompanije traže investicije u sigurnim zemljama sa stabilnim zakonodavnim okvirom. Ono što je također bitno za istaknuti jest činjenica kako smo pokretanjem ovih investicija oživjeli proces istraživanja nafte i plina u Republici Hrvatskoj koji je zadnjih 20 godina bio u stagnaciji“, izjavio je predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan.

Danas dodijeljene dozvole, preduvjet su za otvaranje postupka pregovora oko ugovornih obveza investitor, nakon čega slijedi potpisivanje ugovora te prva seizmička istraživanja koja se očekuju u drugoj polovici 2020. godine.

Zašto kompanije uopće ulažu u tako rizične poslove, koji su im motivi i kako izgleda cijeli proces istraživanja, za tportal je pojasnio Davor Štern, stručnjak za energetiku.

"Kompanije koje žele istraživati najprije daju zahtjev za koncesijom. Kada je dobiju, kao ove četiri tvrtke, njima su definirani rokovi u kojima moraju provesti istražne radnje. U prvom koraku kompanije procijene isplati li im se uopće bušiti istražne bušotine. Ako se rezultati pokažu loši, odustaju od posla i vraćaju koncesiju, tj. istražni prostor, državi"

tportal

"To je uobičajena praksa u cijelom svijetu. Ako se procijeni da bi moglo biti plina ili nafte, kompanije obično odaberu dva do tri mjesta na kojima grade istražne bušotine, ali prije moraju riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemlje, bila to država, bili privatnici, ali s time nikada nema problema jer zemlja ispod koje ima plina vrijedi jako puno. Kad se izgrade bušotine, kreće pravo ispitivanje i svaka kompanija radi to sa svojim ljudima."

"No ni kad se u istražnoj bušotini pronađe plin, to ne znači da je ona odmah spremna za gradnju "prave" bušotine i stavljanje plina na tržište."

"Svi istražni postupci prilično su jednostavni i transparentni. Kad kompanija pronađe nalazište, ona je to dužna prijaviti Agenciji za ugljikovodike, kao što su to napravili Ina i Vermilion, i kreće se u probnu eksploataciju jer se vrlo često događa da se tijekom istražne faze dođe do nekog tankog sloja nafte ili plina, što znači da nalazište nije izdašno, zbog čega bušotina mora raditi neko vrijeme da bi se mogla proglasiti perspektivnom", rekao je Štern.